Program zaštite okoliša
Zaštita okoliša – ekološki aspekti razvitka lučkog područja luke Dubrovnik.
Zaštita okoliša – ekološki aspekti razvitka
Pregled stanja
Zadnjih 20-tak godina karakterizira veliki napredak u brizi za očuvanje okoliša. Sve stroži propisi su usmjereni prema pomorskom gospodarstvu, a brod se nalazi u središtu zanimanja, te je označen kao izvor mnogih onečišćenja (zauljene vode, balastne vode, opasne tvari, fekalne vode, kruti neopasni otpad, ispušni plinovi).
S druge strane poduzimaju se mjere na kopnu, kako u zakonskim propisima vezanim za ponašanje broda u luci, tako i kod lučkih uprava u njihovoj odgovornosti za zaštitu okoliša.
Nadzor i zaštita morskog okoliša
Nadzor i zaštitu morskog okoliša u teritorijalnim vodama RH obavljaju:
• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture — putem inspekcijskog nadzora inspektora sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija obavljaju nadzor mora od onečišćenja s brodova
• Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine — obavlja inspekcijski nadzor zaštite mora nad izvorima onečišćenja na kopnu
• Hrvatski registar brodova — izdaje svjedodžbe za brod i opremu, ispituje brod, uređaje i opremu te nadzire stanje broda
• Specijalizirane ustanove — obavljaju čišćenje mora i obale u slučaju onečišćenja
• Krizni stožeri pri županijama — zaduženi za izradu planova za slučaj onečišćenja mora te organiziraju i provode akcije čišćenja
Pravni okviri
Temeljna načela
Opredjeljenje se temelji na osnovnim pravilima i pravnim okvirima:
• Preporuke komiteta MEPC-a kao krovne institucije za zaštitu morskog okoliša
• Dosljedna provedba Barcelonske konvencije
• Plan djelovanja Agende 21
• Direktive EC-a i VE
• Prihvaćanje načela održivog razvitka
• Prihvaćanje načela Coast Zone Managementa
Ta načela sadrže planiranje aktivnosti u lukama u smislu izrade detaljnijih planova za provedbu fizičkih mjera i ideja, provedbu komponenti odobrene strategije, održavanje i prilagođavanje komponenti primijenjenih mjera u vremenskom periodu, te praćenje i procjenu rezultata.
Načela i mjere za ostvarenje
Glavni ciljevi
Očuvanje kvalitete okoline uz racionalno korištenje prirodnih resursa predstavlja jedan od najaktualnijih problema daljnjeg tehnološkog, odnosno gospodarskog razvitka zemlje.
• Sprječavanje onečišćenja mora i priobalja
• Zaštićeniji boravak turista
Umanjivanje posljedica od onečišćenja
• Nabava sredstava i opreme za čišćenje mora i obale
• Sveobuhvatni prihvatni uređaji
• Uspostava razumnih taksi u lukama
• Osiguravanje normalnih i sigurnosnih operacija brodova
• Dorada planova za slučaj onečišćenja morskog okoliša
• Bolje provođenje pravih vježbi
Studija „kretanja"
Za luku Dubrovnik potrebno je provesti studiju „kretanja" koja podrazumijeva:
• Izučiti kretanje prijevoznih sredstava za dovoz i odvoz putnika i roba
• Izučiti štetnost od buke uslijed rada i kretanja vozila
• Proučiti neučinkovitu uporabu energije nepravilnim rukovanjem
To je vrlo indikativno, budući kroz luku Dubrovnik dnevno u prosjeku prođe oko 3.000 putnika, koji uglavnom koriste neki od vidova cestovnog transporta.
Uzroci onečišćenja i rješenja
Uzroci onečišćenja
Uzrok onečišćenja u luci Dubrovnik može biti rukovanje i rasipanje otpadnih voda, tekućine i krute tvari s brodova. Ovisno o vrsti onečišćenja lučki akvatorij može biti onečišćen:
• Krutim otpadom
• Naftom i naftnim derivatima
• Raznim kemikalijama
• Gradskim otpadnim vodama
Onečišćenje s brodova i brodica
• Ispumpavanje kaljužnih voda na vezu ili tijekom plovidbe
• Prebacivanje goriva na brodu iz tanka u tank
• Ukrcaj goriva iz autocisterni u brod na vezu
• Havarija broda ili brodica – nasukanje, požar, sudar
• Remont brodica
Ugovorna rješenja
Odredbe zaštite okoliša iz IMO konvencije kao i Pomorskog zakonika te Zakona o morskim lukama i pomorskom dobru potrebno je kontinuirano ugrađivati u sve ugovore o koncesijama.
Potrebno je i prije nastanka štetnog događaja zaključiti ugovor sa specijaliziranim tvrtkama za čišćenje mora i onečišćenja, imati do detalja razrađen plan aktivnosti i uzbune, kao i osigurati određena financijska sredstva kao pričuvu.
Operativni zadaci lučke uprave
Ključni zadaci
• Stalno ažurirati operativni plan za slučaj incidentnog događaja
• Odrediti minimalnu razinu potrebne i prikladne opreme za borbu protiv onečišćenja
• Zahtijevati od brodova korištenje određenih pristana opremljenih potrebnom opremom
• Vršiti stalnu koordinaciju lučkih planova s županijskim planovima zaštite
• Osigurati uvjete za ispunjavanje ugovora sa specijaliziranom tvrtkom
• Vršiti proširenje i integraciju kanalizacijskog sustava lučkog područja
• Provesti logističku koncepciju za privremeno skladištenje tekućeg uljnog otpada
• Stalno unapređivati sustav preuzimanja i prijevoza opasnih tvari
Sanacija onečišćenja
Postupak sanacije
Sanacija mogućih onečišćenja obuhvaća najhitnije aktivnosti koje vode zaustavljanju i širenju onečišćenja. Postupak zaustavljanja i sanacije onečišćenja mora i obala ovisi o:
• Pravovremenom i potpunom izvješćivanju o incidentu
• Vrsti, karakteristikama i opsegu onečišćenja
• Hidrometeorološkim uvjetima
• Pristupačnosti mjestu incidenta
• Općem zaključku kako pristupiti incidentu
Mehaničko sakupljanje
Akvatorij gruškog bazena izložen je jakim morskim strujama, koje često uz operativne obale nanesu određenu količinu otpada. Stoga je nužno vršiti i sakupljanje polutanata. Obično su za tu aktivnost dovoljna priručna sredstva kao što su grablje, lopate ili mreže.
Oprema specijalizirane tvrtke
Minimalna potrebna oprema
1. Plovilo sa ugrađenim kontejnerom (min. dužina 5 m, max. brz. 9 čv., 18 KS / kontejner 1×1×1 m)
2. Plivajuće zaštitne zavjese u dužini od min. 200 m
3. Apsorbens brane – polipropilenske (13 cm × 3 m) u dužini od min. 80 m
4. Visokotlačna pumpa za raspršivanje disperzenta – 150 bara
5. Motorna pumpa za ispiranje – min. kapacitet 5 l/sek.
6. Prijenosne tlačne prskalice min. kapaciteta 10 lit. za aplikaciju disperzanta
7. Apsorbent krpe – min. moć upijanja 0,5 lit. ugljikovodika
8. Sredstvo za odmašćivanje – disperzent

